News

Diskour klotir Kongre ekstraordiner Parti Lepep par Prezidan James Michel le 8 avril 2017

Tue, 11 April 2017 | Politics

Sekreter Zeneral – Prezidan Danny Faure,

Vis-Prezidan – Msye Vincent Meriton,

Depite Sekreter Zeneral, Msye Peter Sinon,

Manm Komite Santral,

Ser delege,

Ser envite,

 

En kongre i touzour en levennman markan dan lavi nou Parti. I reini nou. I donn nou loportinite pou nou diskite, debat, esanz lide dan en lanbyans lib, kordyal e fran. Souvannfwa osi i lokazyon pou nou antann ketzoz ki petet nou pa ti tro anvi tande. Me pli enportan ankor, en kongre se lokazyon pou nou resourse, rekonekte avek labaz parti, adopte serten rekomandasyon, rezolisyon, ki ede pou reoryant parti dan nouvo direksyon.

 

Sa Kongre Ekstraordiner i pa ti en leksepsyon. Apre ki mon’n ekout zot, apre ki mon’n swiv e partisip dan deba, mon krwar ki nou tou nou sorti la pli anrisi. Nou sorti la avek en nouvo dinamizm, avek en konbativite ranforsi. Nou sorti la osi avek en nouvo loptimizm, avek en konviksyon ferm, ki sa nouvo direksyon ki nou’n deside trase se sel flanbo lepep. E se sa flanbo Parti Lepep ki pou anmenn viktwar pour tou Seselwa.

 

Annou get lavenir, san oubliy nou pase. San oubliy nou pase revolisyoner. San oubliy nou prensip ek nou konviksyon. 

 

Sak lepok i anmenn son prop konviksyon ek fason fer. Lepok i sanze.  Dimoun osi i sanze. Pour lemeyer ou pour lepir. Lepok ki nou ladan i en moman eksepsyonel pour nou Parti.  En moman determinan. En lepok ki pou determinen si Parti Lepep pou kontinyen reste  relevan. Si nou pou kontinyen gid zenerasyon fitir. Reste sa vre parti pour lepanwisman pep Seselwa.

 

Tou i depan lo nou. Lo fason ki nou defann e promouvwar nou prensip ek nou konviksyon. Sa menm prensip ek konviksyon ki ti motiv nou granparan, nou paran, pou lite pour Lendepandans ek Liberasyon Sesel.

 

An 1964, kan Prezidan France Albert Rene ti lans SPUP lo Gordon Square, mon ti la. Son mesaz ti enpresyonn mwan. En mesaz laliberte. En mesaz emansipasyon. En mesaz dinyite, fraternite ek solidarite. En mesaz lazistis sosyal. Mon ti idantifye mwan avek sa parti. Ansanm, nou parti ti milite pour Lendepandans. E apre Lendepandans, mon ti parmi dan sa mouvman ki ti anmenn Liberasyon pour Sesel.

 

Mwan, mon’n touzour ganny enspire par sa bann prensip ek konviksyon. Se sa ki’n gid mwan toudilon mon lavi, e ki’n alabaz tou desizyon ek aksyon ki mon’n pran. Mon’n reste touzour lwayal anver sa bann konviksyon ek prensip ki ti alim sa ferver revolisyoner dan mon lavenn plis ki 40 an pase. Mon refize fer parey serten pe fer ozordi, serten ki niye tou zot responsabilite dan koudeta e dan gouvernman revolisyoner. Serten ki pe lav zot lanmen ozordi, parey Pilat. Mwan, mon asim mon responsabilite, avek lafyerte. Me mon osi rekonnet ki ti annan serten sirkonstans regretab. Mon pa pou rakont okenn zistwar, ni fer kwar mon ti naif.

 

Ozordi mon dir: wi, mon ti enn parmi bann revolisyonner ki ti partisip dan koudeta 1977. Personn pa ti fors mwan pou fer e defann larevolisyon. Mon ti fer li akoz mon ti krwar ki nou zanfan ti merit viv dan en meyer Sesel. Mon ti kwar ki tou zanfan Seselwa i merit annan menm drwa a ledikasyon. Mon ti kwar ki tou zanfan ti merit ne dan menm klas lopital e annan akse avek swen lasante parey toulezot. Mon ti krwar ki sa sistenm klas dan nou pei fodre ganny aboli. Mon ti kwar dan kapasite mon pei pour al pli lwen, pli o. Mon ti kwar ki redistribisyon later ti neseser. Mon ti kwar ki diskriminasyon – dan tou son laform – ti merit ganny aboli dan mon pei. Mon lanm ti’n epwize avek inegalite ek lamizer nwar dan mon pei. Parey bokou mon bann konpatriyot sa lepok, mon konviksyon ti telman for ki, a laz 33 zan, mon ti’n pare pou donn mon lavi pour liberasyon mon pei.

 

Le 4 Zen 1977, detrwa zerdtan avan koudeta, Prezidan France Albert Rene ti donn nou en swa, e sa ki ti la e ankor vivan a rapel sa bann parol swivan: “Okenn zot la aswar ki santi zot pa pou kapab fer fas avek realite ki pou devan nou, sorti la konmela.”Ansanm, avek lezot ki ti la e ki ti krwar dan sa lakoz, dan sa revolisyon, mon ti reste. Ozordi, apre 40 an, apre tou sa gran sanzman, apre tou sa bann transformasyon ki Seselwa i’n fer ansanm,  mon pare pou defann mon aksyon. Ziz mwan, trenn mwan devan bann tribinal ki zot pe esey kree, zet mwan dan prizon, me mon prensip i pli for ki tou zot manev, ki tou zot mansonz. Ou kapab anprizonn en dimoun me ou pa kapab anprizonn son konviksyon ek son lespri. Zanmen zot pou kapab detri mon krwayans dan le 5 Zen. En kwrayans ki mon ankor pe soutenir e mon pe defann ozordi. Mon pe koz  lo en konviksyon  ki’n ankre e ki mon pou mor avek.

 

Le 5 Zen 1977 ti neseser. Lepok, sitiyasyon ek sirkonstans ti demande ki nou ti fer li. Akoz si nou, bann revolisyonner, nou pa ti’n fer li, Seselwa pa ti pou kot nou ete ozordi.

 

Ozordi, an 2017, konzonktir politik i’n sanze. I egzize ki nou met dekote tou fakter ki kapab kree divizyon dan nou pei. Dan sa konteks, mon konpran desizyon Prezidan Faure.

 

Kanmarad militan,

 

Nou dan en nouvo lepok. E nou parti i bezwen fer fas a bann defi spesifik sa nouvo lepok. Kote nou parti i ete ozordi? Ler nou get otour nou, nou bezwen annan kouraz admet nou defayans. Admet nou febles. Se nou febles ek nou defayans ki’n anmenn nou la kot nou ete ozordi. Dan serten ka, se laswaf pouvwar. Lanbisyon personnel. Traizon nou prensip, prensip parti. Labandon nou prop dimoun ki’n toultan siport nou.

 

Dan nou refleksyon profon, ki nou konstate? Pour premye fwa dan 3enm Repiblik, Parti Lepep i  trouv li koman en parti minoriter dan Lasanble Nasyonal! Se sa larealite.  Nou pe fer fas avek bokou latak personel, mansonz, ek kalomni, ek lipokrizi Lopozisyon. Ozordi konmsi se zot ki pli gran defanser lademokrasi ek latransparans.  Ozordi, zot oule detri pou rekonstri.  Deza nou pe konmans vwar kot leta-dedrwa, nou konstitisyon, i an menas.   Ptiapti, serten parmi zot, zot pe esey transform Sesel dan en pei kot ni Konstitisyon ni lalwa pa pou ganny respekte. Zot pe fer li dan zot lentere personnel, dan zot lentere egois. Respe pour bann lenstitisyon pe vin en fars. Mesaz vyolans ek vanzans pe komans fer lefe dan nou kominote ek bann lekol. Eski se sa ki nou oule pour nou zanfan? Pour nou pei?

 

Ser militan,

 

Fas-a demagozi, laenn, lipokrizi, traizon... nou annan en zouti pwisan. Sa se nou konviksyon ek nou prensip. Nou rezilyans koman en parti politik. Lanmour pour nou pep, ek sipor nou pep. Annou pa bliye osi ki gouvernman ki pe diriz sa pei se en gouvernman Parti Lepep. Zanmen souzestim nou kapasite ek nou lafors!

 

Pli gran lafors politik dan nou pei se Parti Lepep. I pou vin pli for si nou tou nou met nou volonte, nou determinasyon dan sa lalit ki devan nou. Mazin byen: nou Parti, nou pei, i pli gran ki nou tou.

 

Nou pa pou zanmen kapitile!

 

Nou dan Parti Lepep nou pa pou les nou pei ganny pran an otaz. Nou pou debout ferm, kot-a-kot, pou konbat sa bann manigans politik. Sa i demann en zefor redouble delapar nou tou. Mon dir zot ozordi: annou sorti dan nou lakok. Annou al ver nou dimoun. Annou al ver nou dimoun ki’n toultan avek nou, me ki dernyerman i’n vot kont nou. Akoz? Serten ti oule sanzman, san konnen ki kalite sanzman zot ti oule, oubyen ki sanzman pou anmenn zot. Serten ti fristre, petet akoz nou linaksyon ou larogans. Serten ankor i’n tonm dan pyez Lopozisyon ek zot fo promes. Zot pe regrete ozordi. Mon dir zot klerman ozordi: se nou dimoun. Se selman Parti Lepep ki annan zot lentere aker.

 

Zot ava rapel ki pli boner nou ti organiz en seri retret dan tou distrik an preparasyon pour sa Kongre. Sa bann retret i’n permet nou dimoun koz fran e libreman lo tou sa ki zot ti annan lo zot leker. Kongre ozordi i’n pran an konsiderasyon zot sizesyon ek rekomandasyon. Se bann sizesyon ek rekomandasyon tre valab ki form parti dezisyon ek rezolisyon sa Kongre. Ansanm avek lezot desizyon ek rekomandasyon ki nou’n pran ozordi, zot pou vin labaz travay komite ki nou’n etabli lo reorganizasyon, reoryantasyon ek modernizasyon Parti.  Sa set an antisipasyon Kongre Ordiner ki pou per pli tar sa lannen.  

 

Ser militan,

 

Ler ou’n donn tou sa ki ou’n kapab donnen; ler ou’n ariv a en serten laz ki demande ki ou pran ankor plis swen ek ou lasante, e parey sanson i dir, lalimyer lavi pe komans asonbri, ki i reste pour en dimoun fer?  Mon’n osi fer refleksyon lo mon parkour koman Prezidan Larepiblik pandan sa 12 dernyen lannen. Prezidans Larepiblik i en latas serye. I en responsabilite lour e frazil ki ou viv avek toulezour.

 

Souvan, ou santi ou kwense. Ou bezwen navig kont serten kouran, serten tandans, ki al kont ou stil travay. Parfwa menm, ou lanmen i anmare e ou bezwen pas en bonpe letan pou delarg sa bann nen. Me dan tou sa bann sitiasyon, se lentere siprenm ki gid ou. Se lentere lepep ki gid ou e fer ou azir avek determinasyon, konviksyon ek kouraz, pe-enport ki leres i panse.

 

Mon pa ti ava swete ki mon sikseser i pas atraver serten leskperyans ki mon ti pas ladan. Mon pa ti ava swete ki i gaspiy son letan pou delarg nen. Sak dirizan i annan son prop stil travay, son fason fer.  Nou devre rekonnet e aksepte sa. An menm-tan, en dirizan responsab, ki annan lasazes ek kouraz, i devret rekonnet bann sinny ki son letan pe fini e prepar son siksesyon

 

Sa i form parti mon prensip. Se pour sa rezon ki zanmen mon pou fer travay Prezidan Faure difisil.

 

Kanmarad militan,

 

Nou tou nou prodwi nou lepok, e nou evolye avek letan ki sanze. Letan i’n arive pour nou anmenn ankor plis sanzman dan nou Parti. I bezwen en renouvo. I bezwen en nouvo zenerasyon dirizan ki pou diriz li dan sa nouvo lepok. Nou bezwen fer fas avek sitiasyon. Mon konpran lapros ki Prezidan Faure ek son lekip pe pran. En nouvo lepok, en nouvo sitiasyon. En nouvo stil gouvernans.

 

Desizyon ki Prezidan Faure pe pran i larzman dan konteks sa nouvo lepok. I pe esey kas sa polarizasyon ki’n toultan egziste dan politik Sesel. Me pour sa arive, ou bezwen en lentansyon senser de lot kote. En ponnyen-de-men i kapab arive zis si de lanmen i zwenn ansanm. En lanmen tousel pa kapab donn en ponnyen-de-men. Nou Parti i reste ouver, me nou bezwen reste ini, for e vizilan.

 

Ser militan

 

Mon parkour i’n long, tre epwizan parfwa. Mon’n donn bokou sa pei. Mon’n ganny bokou leksperyans. Mon’n osi perdi bokou. Me mon’n fer li avek loner, lonekte, meyer lentansyon ek en konsyans kler. Me kondisyon, desten imen, i dikte ki tou ketsoz i annan en lafen.

 

Ozordi nou bezwen en lekip zenn, renouvle, ki pou kontinyen travay ansanm an etrwat kolaborasyon e an armoni total. Nou annan sa bann talan, sa konpetans, sa devouman dan Parti Lepep e dan Gouvernman Lepep.

 

Dan lentere nou Parti, ler n’arive pou mwan pas larelev. Lentere Parti, lentere nou pei, i pli gran ki nou tou. Se pep Seselwa ki pas avan tou. Alors mon anons zot formelman mon desizyon pou pa debout koman kandida prezidan Parti dan  prosen Kongre. Dan sa kongre, se zot ki pou elekte nouvo Komite Santral.

 

Sepandan, mon oule reasir zot: mon pou toultan avek lepep Seselwa. Mon pou toultan SPUP, SPPF Parti Lepep. Mon pa pou zanmen trai mon prensip ek mon konviksyon. Se zisteman akoz mon kontan mon Parti ek sa pep ki’n krwar dan mwan ki mon’n deside ki ler n’arive pou les en nouvo zenerasyon diriz desten nou Parti ek nou pei. Dan Sesel, se Parti Lepep ki vre parti sanzman.

 

E set avek lafyerte, avek loner ek en konsyans kler ki mon sed zot laplas. Mon pou donn zot tou mon sipor dan mon kapasite personnel.

 

Mon swe se ki sa nouvo zenerasyon i anmenn Parti Lepep lo en lot some grander ek lakonplisman, pour byennet tou Seselwa. Mon swete ki sa nouvo zenerasyon dirizan Parti Lepep i enspir e motiv kad nou parti pou fer ankor plis dibyen pour nou pei. Mon swete ki dan sa nouvo direksyon dan nou Parti, napa plas pour traizon, lipokrizi ek zalouzi.

 

Fodre zanmen Parti Lepep i abandonn son prensip. Son lalit pour lazistis sosyal. Pour legalite. Solidarite. Dinyite son pep. Pour souvrennte nou pei. Mon reste optimis ki nou Parti pou reste pli for ki tou sa bann mouvman ki pe esey detri nou. Kapitilasyon pa en opsyon. Nou pa ti travay sitan dir e sakrifye sitan bokou pou nou apre met nou pei ek desten sa pep dan lanmen bann ki, atoupri, i oule aboli nou aki ek lakonplisman pep Seselwa.

 

Pa zanmen les sa arive.

 

Militan Lepep, leve! Lalit i kontinyen!

 

Mersi.         

               

 

 

 

All speeches