Presidency

Mesaz Prezidan James Michel a lokazyon 34 triyenm lafet Lendepandans

Thu, 01 July 2010 | State House

 

Ser Fer ek Ser Seselwa,

Demen nou reviv sa moman kot lepep Seselwa ti pran son desten dan son lanmen pour la premyer fwa.  Nou reviv sa moman kot lizye pep Seselwa ti swiv paviyon Union Jack desann, e kot premye paviyon Sesel ti flote.   34 an pase,  29 zen 1976, minwi , nou ti respir nou premye ler laliberte.   Lepok Kolonyal ti dezorme vin en pase ki nou ti oule oubliye. Nou ti temwyanny sa  premye pa dan  sa long traze kin karakteriz  evolisyon sa nasyon Seselwa ki debout fyer ozordi.  Sete premye pa dan konstriksyon bann pilye sosyal ki fer Sesel ozordi, pran son plas dan lemonn. 

Wi,demen nou, pep Seselwa, nou  selebre nou lendepandans konman en pep souveren. I en lokazyon pour remersye tou sa ki pe  defann e gard nou pei. 

I osi lokazyon pour fer en refleksyon,  lo parkour ki nou’n fer pour nou ganny nou lendepandans. Sete en veritab lalit – en konba pour laliberte, lazistis e dinnyite. Ozordi, serten bann pyonye e artizan sa lalit i ankor la avek nou.  Serten nepli la.  Nou remersye zot pour zot travay dir. Nou remersye zot pour enkilke dan nou en krwayans solid dan en koz ki zis e nob – e ki pe kontinnyen enspir nou. Nou rann omaz zot kontribisyon e nou dir zot mersi…

Ser frer ek ser Seselwa,

Nou lalit, nou viktwar ti  aport nou laliberte.  E laliberte I vin avek responsabilite e travay dir.  Nesans,epanwisman e lakonplisman en pep i depan lo en direksyon inifikater. En direksyon ki responsab e ki vizyoner.  E se sa ki’n tenir nou tou sa bann lannen e kin gard nou lib e fyer.

Sa nasyon Seselwa in konn lasyer son travay e i pe kontinyen travay.  Sa nasyon Seselwa ki  pe   adapte avek globalizasyon, sa nasyon Seselwa ki pe  fer sikse lo lasenn enternasyonal, sa nasyon Seselwa i konn valer son laliberte.

Annou ansanm fer en refleksyon  lo direksyon ki nou pei pe pran – ou, pli presizeman, kote nou oule anmenn li. Difikilte ki nou’n rankontre sa detrwa dernnyen lannen in fer nou vin pli for, pli rezilyan e pli determinen. Nou pann per pou nou konfront zot. Nou pann per pou anmenn reform ki ti neseser. Me, an fezan sa, nou ti osi konsyan nou responsabilite pou protez  tou sa ki nou ti lite pou ledepandans amennen. Ozordi, pli gro tanpet in pase. Nou’n fransi semen pli difisil. Parey la viktwar pou nou lendepandans, nou’n reisi ankor.

Nou’n arive fer li, akoz nasyon Seselwa in ralye dan en lespri patriotizm e dan linite pou konfront defi. Set an konfrontan defi ki nou tras semen progre, ki nou kree en meyer lavenir pour zanfan Sesel.

Se nou patriotizm e nou linite – malgre diferans nou lorizin e nou krwayans – ki form leker nou nasyon, ki defini nou koman en pep inik dan sa monn boulverse. Se sa bann valer ki nou bezwen kontinnyen sonnynen   e ranforsi. Se sa, sa bann valer ki konpoz lanm sa nasyon Seselwa. Se sa, sa bann valer ki fer nou  dir : “ Mon fyer mon Seselwa !”.

I tris, me i en realite ki , ozordi, nou konstat, serten deriv dan nou sosyete. Serten – motive par legoizm, rankin ek lazalouzi – pe esey briz sa bann valer. Me Seselwa, set en pep matir, en pep ki’n pran son desten dan son prop lanmen, en pep ki annan determinasyon  pou anmenn son pei pli devan. Laenn, rasizm ek zenofobi i pa dan nou natir. Nou, lepep Seselwa, nou senm – e nou pou kontinnyen senm –  lanmour, latolerans, larmoni, patriotizm ek linite.

Frer ek ser Seselwa,

Se sa mon mesaz pour nou lafet Lendepandans : annou kontinnyen kiltiv sa bann bon valer e enkilke zot dan nou zanfan. Nou lavenir koman en nasyon i depann lo la. Progre nou patri i fonde lo la.

Le 29 zen 1976, nou ti kit deryer bann move souvenir kolonyal.    Nou progre konman en nasyon  souveren pann zanmen baze lo nou move  leksperyans.  Noun konstri nou nasyon avek determinasyon, rezilyans, latolerans, travay dir, linite  ek lanmour.  Nou kontinnyelman fer lemonn rapel ki nou ini konman en pep.   Nou pa kwar dan  divizyon.  E nou pa pou zanmen les sa nasyon fyer e beni divize.

Bonn fet lendepandans tou Seselwa isi e aletranze.

ki Bondye i kontinyen beni  lepep Seselwa.

Mersi

 

All messages