Presidency

Diskour Prezidan James Michel, pandan lansman Renesans Moral le 20 zilyet 2011; ICCS Viktorya

Thu, 21 July 2011 | Social Affairs

Diskour Prezidan James Michel,le 20 Zilyet - Renesans Moral
ICCS Viktorya

Ser frer ek ser Seselwa,

Taler ansamn nou’n vwar en dokimanter avek bann sen sokan, e osi bann temwanyaz trwa zenn ki donn nou lespwar.....

Se nou valer e prensip ki nou’n erite e devlope ansanm ki fer nou lafors koman en nasyon.Se zot konpa nou bato. E nou tou nou dan menm bato!

Dan en monn kot, malgre gran progre teknolozik, i ankor annan bokou konfli, bokou linegalite, bokou soufrans, lepep Seselwa i, ziska prezan, legzanp kler en sosyete reisi, en sosyete anpe. Nou fyer sa ki nou’n akonpli, sa ki nou ete konman en pep, ki viv ansanm dan larmoni.

Me, si nou pa fer atansyon, nou pou savire. Nou kapab perdi tou sa ki nou’n akonplir ansanm konman en pep..

Nou vwar plizyer lendikasyon ki i annan problenm dan nou sosyete - problenm sosyal ki pe grandi.

Konbyen zenn ki olye pe travay e prepar son lavenir, in vin lesklav drog?

Konbyen paran ki pe soufer akoz zot nepli rekonnet sa zanfan ki zot in berse e elve; sa zanfan ki pe devaliz zot pour ganny larzan pour aste sa drog ki’n vin parey en nesesite debaz pour li?

Konbyen zenn fiy, e zenn garson, ki pe perdi zot dinnyite ler zot vann zot lekor?

Ki kantite gaspiyaz resours - latizann, par egzanp; ouswa materyo lekol ou landrwa travay - ki i annan akoz mank responsabilite, neglizans ouswa latitid tanpi konnen?

Konbyen travayer ki pa pe donn rannman dan travay, ki pa pe zoui en lavi lafanmir, akoz son ladiksyon lalkol?

Ki kantite vyolans domestik, konbyen vol, konbyen lezot krim, pe ganny konmet dan nou sosyete?

E pli tris ankor, konbyen zanfan pe ganny neglize akoz bann paran iresponsab. Lalis i long, me mon ava aret la.

Mesaz i kler: nou bezwen pran aksyon pour redres nou sosyete. Nou bezwen en renesans moral e sosyal. Nou bezwen en Sesel  ki prop.

E nou tou, Seselwa; nou tou ki pe viv Sesel; nou bezwen redres nou sosyete, nou bezwen netwaye - ansanm.

Sa renesans i demann lenplikasyon nou tou. I responsabilite nou tou - adilt, dimoun aze, lazenes, zanfan. I pa en konsern zis Gouvernman. I enplik tou lazans ek lorganizasyon dan lasosyete, ki swa dan sekter piblik ou sekter prive; ki swa Legliz ek group relizye, NGO’s ek groupman lo nivo lakominote. I konsern nou tou. I nou devwar patriotik. Nou tou nou dan menm bato, e nou bezwen rekalibre nou konpa!

Nou bezwen analiz bann problenm ki pe afekte nou sosyete lo nivo zeneral e osi bann problenm partikilye ki nou annan dan nou distrik, ouswa dan nou pti kominote. Annou esey trouv lakoz sa bann problenm. Annou met lespri ansanm pour sizer bann solisyon posib; bann mezir ki nou devre pran.

Nou dialog i devre pran ankont kimanyer nou sosyete i kapab reste ouver avek larestan lemonn e benefis ki sa i anmenmen e, anmenmtan, kimanyer nou devlop kapasite pour nou swazir sa ki bon pour nou e eparnny nou ek nou zanfan bann tandans negativ.
Parey mon ti dir a-lokazyon nou Lazournen Nasyonal, sa dialog ki nou fer ansanm pou form labaz en plan-daksyon ki nou pou prepare e enplimante dan bann lannen devan nou avek bi  promouvwar plis lord ek lape, respe ek larmoni  dan nou sosyete. An dot mo, promouvwar en Sesel prop.

Dyalog pou fer o-nivo distrik e osi o-nivo diferan sekter. I kapab osi fer o-nivo lekol ek landrwa travay, dan bann lorganizasyon ou lasosyasyon, atraver medya elektronik ek lezot mwayen. Komite Nasyonal dirize par Minis Dezinnyen ava donn bann detay lo tou sa.
Mon pou swiv depre bann dialog dan zot diferan laform, e mon ekspekte trouv bokou sizesyon.

Konman Prezidan, mon determinen pour fer sa ki neseser pour redres nou pei. Mon bezwen sipor tou dimoun pour fer li.  Nou reform ekonomik pa pou aport fri si nou pa adres nou bann fleo sosyal.

Mon konnen ki  Seselwa, dan son mazorite, i oule ki nou pran aksyon neseser pour amelyor nou sitiasyon e elimin bann move kouran dan nou sosyete.

Dan nou Nouvo Sesel nou bezwen en sanzman fason panse radikal lo serten keksoz, en sanzman 'mindset’ kot nou pran nou responsabilite, nou fer nou par dan fonksyonnman nou fanmir, nou kominote, nou pei. Nou fer nou par pour promouvwar bann valer ki’n egziste e ki nou bezwen kontinyelman nouri dan nou kiltir Seselwa.

Se sanmenm sa bann valer ki’n tenir nou ansanm dan nou pti pei e ki’n fer nou sirmont bann moman difisil; ki’n fer Sesel sa landrwa kot i gou viv ...

Se bann valer tel ki respe, konsiderasyon pour lezot, rann servis, pran swen avek zanfan, pran ka avek nou vye paran, annan lanmour prop, lanmour travay, lapolites e lezot ankor... tou sa bann valer ki nou granmoun i’n kiltive e ki nou bezwen rekonnet son lenportans e fer zot labaz ledikasyon nou zanfan.

Si nou tou nou port atansyon avek sa bann valer, avek fason ki nou viv antre nou, nou pou reisi fer sa renesans moral e sosyal.
Mon konfyan ki nou kapab fer li, e nou bezwen fer li.. Nou bezwen en Sesel ki prop.

Nou, pep Seselwa, nou pe reisi redres nou sitiasyon ekonomik menm dan en konteks mondyal ekstrememan difisil. Nou’n reisi e nou pe reste vizilan kot i konsern piratri lo lanmer. Nou pe prepar nou pour fer fas avek sanzman klima. Nou bezwen aplik sa menm determinasyon, nou tou, pou aranz nou lo nivo sosyal, moral e spirityel.

Mon pran sa lokazyon pour eksprim mon lapresyasyon pour tou dimoun dan nou sosyete ki pe deza fer zefor dan konteks nou renesans moral e sosyal:

Bann manman ek papa ki fer zot en devwar pou elve zot zanfan byen, ki pe donn zot lanmour ek latansyon e non pa soutire ouswa donn zis keksoz materyel...Osi bann granparan ki pe kontinnyen annan en regar byenveyan lo zot fanmir e donn konsey.

 Bann vwazen ki pe koopere ansanm pour kree bon relasyon ek larmoni dan zot vwazinaz.
 Bann ansennyan;counsellors lekol; travayer sosyal, lasante e lazenes; lafors Lord ek Lape ... ki pe devoue zot pou travay pou byennet lasosyete.

Tou bann komite ek konsey ki annan dan distrik, bann NGOs, bann Legliz ek lorganizasyon relizye, travayer medya, bann volonter, ki pe kontribye pour adres problenm e amelyor lavi dimoun.

Tou dimoun bonn-volonte ki pe kontribye dan en fason ou en lot pour fer nou sosyete meyer...
Mon oule dir en mo spesyal pour bann zanfan ek zenn.

Nou zoli pei Sesel i, byen sir, pour nou tou. Me dan en serten fason, i plis pour zot ki pour nou ki pli aze. Se zot lavenir sa pei e se zot ki pour fer li marse demen. I enportan ki zot grandi byen e devlop tou zot potansyel pour vin sa adilt kapab e responsab. Sakenn dezot i en dimoun presye pour zot paran e zot pei. Pran ka avek zot menm pour realiz zot potansyel e vin, non pa en problenm pour zot fanmir e zot pei, me en resours enportan ki fer zot fyer.

Mon felisit tou bann zenn ki pe deza donn en koudmen pour ed zot kanmarad ki dan difilite e ed zot leve e refer zot lavi.

Ser frer ek ser Seselwa,

Nou annan en latas enportan devan nou. Mon mesaz se ki i annan  serten problenm grav dan nou sosyete ki nou bezwen adrese, ki nou bezwen netwaye. Mon mesaz i osi en mesaz lespwar ek determinasyon:  Nou bezwen adres problenm; nou kapab rezoud probenm e renouvle nou sosyete. Sa legzersis nasyonal ki nou pe konmanse ozordi i apel partisipasyon tou dimoun.  Nou pou ansanm adres  sa bann fleo sosyal ki pe menas fabrik nou sosyete.

Sa deba nasyonal , i obliz nou al ver kominote kot tou i konmanse, kot nou zanfan i ne , grandi e al lekol.  Annou  koze, diskite,e aport nou kontribisyon pour nou kapab amenn en Sesel ki prop. Nou bezwen rode kote nou pe  al mal e osi kote ki nou pe fer byen pou nou kapab fer pli byen ankor. Nou bezwen poz kestyon e fer refleksyon. Nou bezwen etidye bann diferan sitiasyon e propoz solisyon.

Eski lafanmir,ki fabrik nou sosyete pe zwe sa rol enportan dan elve nou zanfan e fer zot grandi konman bann sitwayen responsab?

 Ki aksyon pli sever nou bezwen pran avek bann trafiker ki pe anpwazonn nou lazenes e pe met otaz  lafors travayer nou pei?

Pour nou bann zenn ki tonm dan delenkans, ki'n vinn lesklav drog ek lalkol, ki pe montre bann konportman anti sosyal, eski lasosyete I ekipe avek bann resours, bann mwayen pou ed zot sanz zot move konportman?

 Eski tou kous lasosyete pe senserman kontribye zot par dan ledikasyon nou bann zanfan?

Eski nou bann lenstitisyon edikasyonel pe fer ase dan ledikasyon sivik nou bann zenn?

Ki progranm spesifik ki gouvernman i kapab met an plas pou enkilke dan nou bann zenn en sans rezilyans, realis, responsab e  en ferver patriotik ?

Se bann kestyon e refleksyon parey ki mon swete tande dan sa gran legzersis nasyonal.  I annan, sertennman, serten resours teknik, petet serten lekspertiz spesyalize, ki nou bezwen pour adres serten laspe nou problenm, tel ki problenm drog ek kriminalite. Me, nou kapab fer li, nou kapab fer sa renouvelman nou sosyete, sa renesans moral e sosyal, si nou tou nou met lespri, kouraz, nou leker, nou bonn volonte pour fer li ansanm.

Nou dan menm bato. Nou bezwen voyaz ansanm. Nou bezwen nou tou ede fer bato marse. Ansanm nou pou ariv a-bon por - nou Sesel renouvle kot nou viv byen ansanm- nou Sesel prop“dan larmoni, lazwa ek lape”.  I nepli letan pou montre ledwa lo kanmarad e rod leskiz. Tou zanfan Sesel i nou zanfan.Nou tou nou bezwen annan en rol enportan pou zwe.

Mersi, ki Bondye i kontinyen beni nou pti Sesel.


All speeches